UFFICIO DELLE CELEBRAZIONI LITURGICHE DEL SOMMO PONTEFICE  UVOD Sveti Otac Ivan Pavao II. bit će od 5. do 9. lipnja 2003. na svojemu trećem apostolskom putovanju u Hrvatsku. U okviru toga putovanja na rasporedu su jednodnevni pastirski pohodi Dubrovačkoj biskupiji, Ðakovačkoj i srijemskoj biskupiji, Riječkoj nadbiskupiji metropoliji i Zadarskoj nadbiskupiji. Sveti će Otac u svakoj pojedinoj biskupiji ili nadbiskupiji s vjernicima slaviti Euharistiju odnosno moliti Srednji čas. Za euharistijska slavlja i za molitvu Časoslova s vjernicima unutar toga pohoda Ured za papinska liturgijska slavlja pripremio je ovo posebno izdanje prigodnoga »Misala«, kojim će se sluiti Sveti Otac i suslavitelji. Budući da su slavlja na hrvatskome jeziku, tekstovi su napisani na hrvatskome, s ponekim dijelom na drugim jezicima, ovisno o nazočnosti vjernika iz drugih jezičnih skupina. Sve tekstove prate rubrike na latinskome. »Misal« je tiskala Vatikanska tiskara, a u njegovoj su izradbi sudjelovali pročelnici za liturgiju pojedinih mjesnih Crkava. Slavlje u Dubrovniku Euharistijsko slavlje i beatifikacija (Luka Gru, u petak, 6. lipnja 2003. u 11 sati). Slavlje obiljeava proglaenje blaenom časne slubenice Boje, sestre Marije Propetoga Isusa Petković. Koristi se misni obrazac »za redovnike« i Treća euharistijska molitva. Misna svetopisamska čitanja (Kol 3, 12-17; Ps 34 [33], 2-9; Mk 10, 17-27), posebno pak ulomak iz Evanđelja, svraćajuđ pozornost na potrebu nenavezanosti na zemaljsko bogatstvo kao uvjeta za nasljedovanje Isusa. Ta, naime, čitanja bacaju posebno svjetlo na časnu slubenicu Boju, enu iz novije povijesti Crkve u Hrvata, koja će toga dana biti uzdignuta na čast oltara. I drugi su dijelovi euharistijskoga slavlja protkani tematikom osobite brige za siromane i potrebne, socijalnom osjetljivoću i solidarnoću, utemeljenima na ljubavi prema Bogu i blinjemu. Posebnost ovomu slavlju daje i ozračje drevnoga grada Dubrovnika, iznimna umjetničkog sklada i ljepote, kojega je, naalost, u posljednjemu desetljeću njegova postojanja nemilosrdno ranio ratni viho. Slavlje u Osijeku Euharistijsko slavlje (Zrakoplovna luka »Osijek«, u subotu, 7. lipnja 2003. u 10.45 sati). Na isti liturgijski dan, u subotu pred svetkovinu Pedesetnice, kada je 1998. Ðakovačka i Srijemska biskupija počela svoju Drugu biskupijsku sinodu, Papin pohod ovoj mjesnoj Crkvi označava zaključenje njezina petogodinjega sinodskog hoda. Slavlje se sa Svetim Ocem odvija pod geslo: »U zajednitvu Kristova poslanja«. Liturgijski obrasci i čitanja (Ef 4, 1-7. 11-13; Ps 145, 8-9. 10-11. 13cd-14; Iv 15, 8. 15-17) odraavaju poziv na svetost, jedinstvo i sluenje te na zauzetost vjernika radi ostvarenja poslanja Crkve. Koristi se Treća euharistijska molitva. Istim se slavljem spominje i 150. obljetnica uspostave Zagrebačke crkvene pokrajine, a ujedno se slavi i metropolijska Jubilarna godina, koja zavrava sutradan, svetkovinom Pedesetnice. Liturgijski se to izraava posebnim načinom moljenja Vjerovanja. Tridesetak kilometara od mjesta slavlja nalazi se grad Vukovar, koji je razoren tijekom ratne 1991. Nazočnost na slavlju kria otećena u ratu znak je i svjedočanstvo patnje, ali istodobno i nade, pomirbe, novine ivota. Krunidba kipa Gospe Aljmake i slike Gospe Voćinske, iz dvaju marijanskih svetita koja su razorena u nedavnome ratu i koja se sada obnavljaju, označuju i očituju obnovu crkvenog ivota. Sveti Otac pohađa i đakovačku katedralu. U njoj se zadrava u molitvi te zajedno s nazočnima moli osobiti zagovor sv. Petra, naslovnika ove stolne crkve, manje bazilike. Slavlje u Rijeci Euharistijsko slavlje (»Delta«, u nedjelju, 8. lipnja 2003., u 10 sati). Proslava svetkovine Pedesetnice u Rijeci, s predviđenim liturgijskima čitanjima (Dj 2, 1-11; Ps 104 [103], 1ab. 24ac. 29b. 30. 31. 34; Gal 5, 16- 25) i misnim molitvenim obrascima toga dana te Drugom euha- ristijskom molitvom, svoju posebnost, uz jedinstveni značaj spomena duhovskoga rađanja Crkve, izraava tematikom obitelji, kojoj mjesne Crkve Riječke crkvene pokrajine kroz vie godina ele posvetiti posebnu pozornost. Na taj se način geslo »Obitelj put Crkve i naroda«, koje se tiče čitavoga ovog Papina pastirskoga pohoda Hrvatskoj, stavlja jo snanije i blie pred vjernike. Drugo je čitanje na talijanskome jeziku, čime se pridaje pozornost nazočnosti vjernikâ talijanske narodnosti u tome gradu i u tome dijelu Hrvatske. Na tlu Riječke crkvene pokrajine nalaze se biskupije u kojima je stoljećima čuvana glagoljaka batina i liturgija. Ba je ta zanimljiva povijest liturgije na narodnome jeziku bila vana i za opću Crkvu, jer je Drugi vatikanski sabor za svoju obnovu u tome prevanom pitanju imao zbiljsko uporite ba u toj preivjeloj liturgiji na hrvatskome tlu. Stoga je razumljiva nazoč- nost staroslavenskoga pjevanja, hrvatske redakcije, dijelova Reda mise i tijekom ovoga slavlja. Sveti Otac će u nedjelju 8. lipnja 2003. poslije podne pohoditi svetite Majke Boje Trsatske, koje se nalazi na brjegu to se uzdie nad Rijekom i koje je 1991. slavilo 700. obljetnicu svojega postojanja. Sveti Otac će se zadrati kratko u molitvi pred Bogorodičinom slikom i pozdravit će manju braću franjevce, koji čuvaju svetite. Slavlje u Zadru Molitva estoga časa (Forum, u ponedjeljak, 9. lipnja 2003. u 11.15 sati). Jo davne 1177. vjernici su u Zadru papu Aleksandra III. dočekali i pozdravili na hrvatskome jeziku »immensis laudibus et canticis altissime resonantibus«. I ovaj put, na zadarskome Forumu, koji svjedoči o tisućljetnoj povijesti grada, vjernici zajedno sa Svetim Ocem mole slubenu molitvu Crkve Časoslov. Molitva estoga časa na znakovit način povezuje početke Crkve na ovome tlu (od 4. st.), bogatstvo raznolikosti redovničkoga načina ivota i suvremenu zauzetost koja nastav- lja donositi plodove istoga Duha. Time također svraća pozornost na neprekidnost tisućljetne molitve zadarskih vjernika uzajednitvu s Papom. esti je čas proet marijanskim sastavnicama, jer Crkva u Hrvatskoj u ponedjeljak nakon Pedesetnice slavi blagdan BDM Majke Crkve. Kao prijelaz u vrijeme »kroz godinu«, taj blagdan u sebi nosi odjek duhovskoga događaja, koji pobuđuje zahvalnost, izrečenu u stavu vjernika koji s Marijom kliču: »Veliča dua moja Gospodina«. *** »Obitelj put Crkve i naroda« geslo je koje su hrvatski biskupi izabrali kao zajedničku odrednicu slavljâ unutar Papina pohoda, odraavajući pastoralnu osjetljivost i pozornost prema onoj jezgri ljudskoga ivljenja koja je plodonosna za rast crkvenosti i istinskoga domoljublja, proetoga vrijednostima Evanđelja. U pojedinim je slavljima smjetenima u liturgijsko vrijeme pripreme i proslave Pedesetnice istaknuto obiljeje crkvenosti koja se izraava u pozivu na nasljedovanje evanđeoskih savjeta, u zajednitvu crkvenoga poslanja, u pozivu na duhovsku obnovu Crkve po uzoru na Marijin primjer ivljenja vjere. Slijedeći geslo Papina pohoda Zagrebačkoj nadbiskupiji 1994., »U tebe se, Gospodine, uzdam«, i geslo njegova drugoga pohoda Hrvatskoj 1998., »Bit ćete mi svjedoci«, ovaj treći Papin pohod eli svjedočenju dati lice obitelji, stavljenoj pred izazove suvremenoga drutva, koje obiljeavaju sukobi i u kojemu su krćani pozvani promicati kulturu ivota i zajednitva. U bogoslunim se tekstovima i obredima, to ih sadri ovaj Misal, te u cjelokupnome pastirskom pohodu jo jedanput odraava skrb Svetoga Oca i njegova ljubav prema Crkvi u hrvatskome narodu, kojima potiče na vjerodostojno ivljenje krćanske svetosti, poslanja i zajednitva, kao darova kojima Duh Sveti dolazi ususret i prati svako ljudsko nastojanje oko dobra. Ova liturgijska knjiga ostaje svjedok ne samo jednoga pohoda Petrova nasljednika, nego i samoga hoda Crkve koja ite Duha da nas On učini vječnim darom ugodnim Bogu Ipse nos perficiat munus aeternum. U Vatikanu, 11. svibnja 2003., na Četvrtu vazmenu nedjelju, Dobroga Pastira. + Piero Marini Naslovni biskup Martirana Ravnatelj Papinskih liturgijskih slavlja |