Pismo Dikasterija za nauk vjere biskupu Coma u vezi s navodnim vidiocem (25. rujna 2023.)

DICASTERIO PRO DOCTRINA FIDEI

„APPUNTO“
ZA AUDIJENCIJU

g. Gioacchino Genovese
navodni vidjelac – biskupija Como

Pismom od 29. srpnja 2023., njegova uzoritost kardinal Oscar Cantoni, biskup Coma – unatoč odgovoru Dikasterija poslanom 20. svibnja 2023. u vezi s neuputnošću objavljivanja izjave o nadnaravnosti ili nenadnaravnosti događaja koji se tiču g. Gioacchina Genovesea –, predstavio je na uvid Dikasteriju tekst jedne od svojih izjava o duhovnom iskustvu koje se dogodilo u biskupijskom svetištu Maccio di Villa Guardia (Co), u biskupiji Como, posvećenom Milosrđu Presvetog Trojstva, prije nego ga službeno objavi u svojoj biskupiji.

Kongres od 15. rujna 2023. odlučio je pripremiti dva pisma koja će poslati biskupu Coma:

– jedno javne naravi u kojemu se iznose razlozi zašto se nije nastavilo s objavljivanjem proglasa de supernaturalitate, zajedno s poticajem da se nastavi s pastoralnim valoriziranjem duhovnog iskustva koje se dogodilo u svetištu Maccio di Villa Guardia;

– drugo povjerljive prirode u kojem se ponavlja mogućnost objavljivanja antologije najrelevantnijih spisa g. Genovesea kako bi se razjasnile neke formulacije koje bi mogle biti protumačene na zavaravajući način, te kako bi se poručilo da predmetno pitanje treba smatrati konačno zaključenim.

Stoga se nacrt dva navedena pisma dostavlja Vašoj Svetosti na razmatranje (usp. prilozi 1-2).

Nakon blagonaklonog odobrenja koje je dala Vaša Svetost, gore navedena pisma bit će uručena njegovoj uzoritosti kardinalu Oscaru Cantoniju.

+ Víctor Manuel Fernández
prefekt

Ex Audientia die 25.09.2023
Franciscus

PRILOG 1

377/2010

4. listopada 2023.

Uzoriti,

osvrćem se na dokumentaciju koju je Vaša uzoritost poslala krajem srpnja, u kojoj ste prikazali slučaj koji se odnosi na duhovno iskustvo koje se dogodilo u svetištu Maccio di Villa Guardia, na području biskupije Como.

Nakon što sam se pažljivo informirao, s radošću prepoznajem da je cijela stvar puna pozitivnih elemenata koji se ne mogu zanemariti za duhovno dobro vjernika koji ustrajno i s vjerskim zanimanjem posjećuju svetište.

Štoviše, iz pregleda dokumentacije izronili su mnogi pozitivni elementi, kako duhovni tako i oni koji se odnose na doktrinarnu poruku tog iskustva, kao i uključene osobe, čija diskrecija, sabranost, poniznost i iskrenost svjedoče u prilog vjerodostojnosti njezina svjedočanstva.

Prije svega treba istaknuti središnju poruku cjelokupnog duhovnog iskustva, afirmaciju milosrđa kao temeljne značajke samoga identiteta Trojedinog Boga, što je tema koju teologija i duhovnost naših dana ponovno snažno postavlja.

Sveti Ivan Pavao II. je rekao: «u današnjoj situaciji Crkve i svijeta, mnogi ljudi i mnoge sredine vođene živim osjećajem vjere okreću se, rekao bih, gotovo spontano milosrđu Božjem. Oni to čine naravno potaknuti od samog Krista koji po svome Duhu djeluje u intimnosti ljudskih srdaca. Po njemu, zapravo, objavljeno otajstvo Boga „Oca milosrđa“ postaje, u kontekstu današnjih prijetnji čovjeku, gotovo jedinstveni apel upućen Crkvi» (Ivan Pavao II., Enciklika Dives in Misericordia, 2).

I papa Franjo, opetovano inzistirajući na temi milosrđa, kao objavljujuće značajke otajstva Presvetog Trojstva, kaže: «Pogledom uprtim u Isusa i njegovo milosrdno lice možemo dokučiti ljubav Presvetog Trojstva. Poslanje koje je Isus primio od Oca bilo je otkriti otajstvo božanske ljubavi u njegovoj punini. […] Njegove relacije s osobama koje mu prilaze pokazuju nešto jedinstveno i neponovljivo. Znakovi koje čini, osobito prema grešnicima, siromašnima, isključenima, bolesnima i patnicima, u znaku su milosrđa. Sve u Njemu govori o milosrđu. Ništa u njemu nije lišeno samilosti» (Franjo, Bula najave izvanrednoga jubileja milosrđa Misericordiae vultus – Lice milosrđa, 8).

Ali milosrđe je, nastavlja papa Franjo, arhitrav koji podupire Crkvu: «Sve u njezinom pastoralnom djelovanju treba biti obavijeno nježnošću s kojom se obraća vjernicima; ništa od njezina navještaja i njezina svjedočanstva svijetu ne može biti bez milosti. Vjerodostojnost Crkve prolazi putem milosrdne i samilosne ljubavi. Crkva „živi neiscrpnu želju pružanja milosrđa“. […] Ponovno je došlo vrijeme da Crkva preuzme radosni navještaj oprosta. Vrijeme je da se vratimo bitnim stvarima kako bismo preuzeli odgovornost za slabosti i poteškoće naše braće i sestara. Oprost je sila koja uskrsava novi život i ulijeva hrabrost da se u budućnost gleda s nadom» (Isto, 10).

Vrlo je zanimljiva potom tema euharistije, čija je središnjost u kontekstu viđenja i izraza sasvim očita, povezana s otajstvom križa, upravo kao što je vrijedno i inzistiranje na odnosu Krista i oltara kroz simboliku vode.

Dokumentacija sadrži posebne osvrte na Crkvu, koja se smatra Zaručnicom, na temu pozivâ, na ministerijalno svećeništvo, na posvećeni život i na obitelj.

Ipak, od posebnog duhovnog zanimanja također je inzistiranje na isprepletenosti ljubavi, slobode i grijeha, što potiče duboko teološko promišljanje otajstva zla i milosrdne ljubavi.

Tome se pridodaju i konkretni učinci koje je proizvelo ovo duhovno iskustvo, kao što su brojna obraćenja koja su se dogodila i brojna zvanja koja su proizašla.

Kako bi se očuvala pozitivnost i plodnost ovog duhovnog iskustva, Dikasterij zadržava mogućnost, u svakom slučaju, vrednovanja moralnih i doktrinarnih elemenata tog duhovnog iskustva i njegove uporabe.

Što se tiče Vašeg zahtjeva, razgovarao sam sa Svetim Ocem i želio bih Vam istaknuti sljedeće.

Kao što je poznato, u kontekstu navodnih ukazanja ili mističnih pojava ne traži se savršena teologija, pa se priroda korištenog jezika često prepoznaje kao nesavršena i neprikladna za objašnjenje onoga što je doživljeno.

Nakon 1933. tadašnja Sveta kongregacija Svetoga uficija nikada nije izravno intervenirala u priznavanje nadnaravnosti ili autentičnosti navodnih nadnaravnih pojava. Štoviše, u tim su se pitanjima sami dekreti Kongregacije u posljednjim desetljećima izražavali izrazima koji isključuju uplitanje Dikasterija: „mora se izbjegavati izraziti da je ova izjava donesena u dogovoru s Kongregacijom za nauk vjere“ (2001.); „Kongregacija za nauk vjere ne može biti ni najmanje uključena u takvu izjavu“ (2008.).

Stoga ovaj Dikasterij ne smatra uputnim komentirati nadnaravni karakter gore spomenutog duhovnog iskustva. Ipak, prepoznajući određene znakove djelovanja Duha usred ovog iskustva, u svjetlu gore navedenog, ovaj Dikasterij ne nalazi nikakvih poteškoća ukoliko Vaša uzoritost odluči nastaviti s pastoralnim vrednovanjem ovog duhovnog iskustva. Štoviše, nada se da će se dodatno pojačati navještaj milosrdne ljubavi Trojstva koja nadahnjuje ljude na obraćenje i daje milost da se prepuste s povjerenjem djece, čuvajući duhovne plodove koji su nastali ovih godina.

Siguran sam da će Gospodin blagosloviti poduzete napore i dati veću snagu za bolje razumijevanje milosrđa koje potiče Božje djelovanje prema njegovim stvorenjima, kao neizostavne značajke same Božje biti, a to je ljubav, u trojstvenom otkrivanju njegove istine kao Oca, Sina i Duha Svetoga.

Ako Vaša uzoritost smatra uputnim, možete objaviti ovaj odgovor Dikasterija za nauk vjere.

Siguran u Vaše razumijevanje, ujedinjen u molitvi, izražavajući Vam gore navedeno, rado koristim ovu priliku da Vam prenesem svoje pozdrave s izrazima osobitog poštovanja.

Víctor Manuel kard. Fernández
prefekt

______________________________

Njegovoj uzoritosti
Gospodinu kardinalu Oscaru CANTONIJU,
biskupu Coma
Piazza Grimoldi, 5
22100 COMO