BENEDIKT XVI.

PAPIN NAGOVOR UZ MOLITVU ANĐEO GOSPODNJI

Nedjelja, 24. srpnja 2005.

Kršćanstvo nastavlja pridonositi izgradnji Europe

Sutra je blagdan sv. apostola Jakova, brata Ivanova, čije se relikvije štuju u svetištu u Composteli, u Galiciji, u mjestu koje privlači bezbrojne hodočasnike sa svih strana Europe. Jučer smo se spomenuli sv. Brigite Švedske, zaštitnice Europe. Ovoga 11. srpnja slavio se sv. Benedikt, još jedan veliki zaštitnik staroga kontinenta. Dok gledamo ove svece, potaknuti smo promisliti o doprinosu što ga je kršćanstvo dalo i nastavlja davati izgradnji Europe. Želio bih o tome promišljati ponavljajući u mislima ono hodočašće što ga je sl. Božji Ivan Pavao II. poduzeo 1982. u Santiago de Compostela, gdje se održalo veliko europsko slavlje za kojega je izgovorio ove spomena vrijedne riječi: "Ja, biskup Rima i pastir sveopće Crkve, upućujem ti, stara Europo, iz Santiaga, usklik ispunjen ljubavlju. Vrati se sebi samoj, budi svoja! Otkri svoje izvore. Oživi svoje korijene. Ponovno živi one istinske vrijednosti koje su proslavile tvoju povijest, a tvoju prisutnost među drugim kontinentima blagoslovom" (Insegnamenti, vol. V/3, 1982. str. 1260).

Ivan Pavao II. započeo je tada projekt Europe svjesne svoga duhovnoga jedinstva koje stoji na temelju kršćanskih vrijednosti. Toj se temi vratio prigodom Svjetskoga dana mladih 1989., koji je održan upravo u Santiagu de Compostela. "Žudim za Europom bez granica, koja neće nijekati kršćanske korijene na kojima je izrasla, niti će se odreći istinskoga humanizma Kristova Evanđelja!" (usp. Insegnamenti, vol. XII/2, 1989., str. 328). Kako je samo suvremen ovaj poziv, u svjetlu nedavnoga razvoja događaja na europskome kontinentu! Za manje od jednog mjeseca i ja ću se uputiti kao hodočasnik u jednu povijesnu europsku katedralu, onu u Koelnu, gdje su se mladi odlučili sastati na svoj XX. svjetski dan.

Molimo kako bi novi naraštaji, crpeći svoju životnu snagu iz Krista, znali u europskim društvima biti kvasac obnovljenoga humanizma, u kojemu će vjera i razum surađivati u plodnom dijalogu u promicanju čovjeka i izgradnji istinskoga mira. To molimo Boga po zagovoru Blažene Djevice Marije, koja poput Majke i Kraljice bdije na putovima svih naroda. Nakon Angelusa: I ovi su dani spokoja i odmora bili narušeni tragičnim vijestima o bešćutnim terorističkim napadima, koji su prouzročili smrt, uništavanje i patnju u različitim zemljama poput Egipta, Turske, Iraka i Velike Britanije. Dok božanskoj dobroti povjeravamo preminule, ranjene i njihove najdraže, žrtve čina koji vrijeđaju Boga i čovjeka, zazivamo Svemogućega da zaustavi smrtonosnu ruku onih koji su ih, pokrenuti fanatizmom i mržnjom, počinili, te obrati srca mislima pomirenja i mira.