PAPIN NAGOVOR UZ MOLITVU ANĐEO GOSPODNJI

Nedjelja, 6. kolovoza 2006.

Preobraženje nas poziva da otvorimo oči srca za otajstvo Božjeg svjetla

Draga braćo i sestre,

Na današnju nedjelju evanđelista Marko izvješćuje kako je Isus poveo sa sobom Petra, Jakova i Ivana na visoku goru te se pred njima preobrazio, te mu haljine postadoše tako bijele da ih "nijedan bjelilac ne zemlji ne bi mogao tako izbijeliti" (usp. Mk 9,2-10). O tome otajstvu svjetla liturgija nas poziva usredotočiti svoj pogled. Na preobraženom Isusovu licu sja zraka božanskoga svjetla koje je on čuvao u dubini svoga bića. To će isto svjetlo blistati na Kristovu licu na dan Uskrsnuća. U tome smislu Preobraženje se javlja kao predokus uskrsnog otajstva.

Preobraženje nas poziva da otvorimo oči srca za otajstvo Božjeg svjetla prisutnog u čitavoj povijesti spasenja. Već na početku stvaranja Svemogući reče: "Fiat lux - Neka bude svjetlo!" (Post 1,2) i razdvoji se svjetlo od tame. Kao i druga stvorenja, svjetlo je znak koji otkriva nešto o Bogu: ono je poput odsjaja njegove slave koje se objavljuje pri njegovu objavljivanju. Kada se Bog pojavi "Sjaj mu je ko svjetlost, zrake sijevaju iz njegovih ruku" (Hab 3,3 sl.). Svjetlo je, kaže se u psalmima, haljina u koju se Bog zaodijeva (Ps 104,2). U knjizi Mudrosti simbol svjetla se koristi da se opiše sama Božja bit: mudrost, očitovanje Božje slave, je "odsjev vječne svjetlosti ", koji nadmašuje svako stvoreno svjetlo (usp. Mudr 7,27.29 sl.).

U Novom zavjetu Krist predstavlja puno očitovanje Božjega svjetla. Njegovo je uskrsnuće zauvijek svladalo svaku moć zla. S uskrslim Kristom istina i ljubav pobjeđuju nad laži i grijehom. U njemu Božje svjetlo već sada u konačnom obliku rasvjetljuje život ljudi tijek povijesti: "Ja sam svjetlost svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života" (Iv 8,12). Koliko samo, i u ovo naše doba, trebamo iskoračiti iz tmina zla da bismo iskusili radost djece svjetla! Neka nam taj dar izmoli Marija, koje smo se s osobitom pobožnošću jučer spomenuli o godišnjem spomenu posvete bazilike Sv. Marije Velike. Neka, uz to, Sveta Djevica izmoli mir za pučanstva na Bliskom istoku koja potresa bratoubilački rat. Dobro znamo da je mir prije svega Božji dar za koji moramo ustrajno moliti, ali u ovom trenutku želimo također podsjetiti da se za njega moraju zalagati svih ljudi dobre volje. Neka nitko ne izbjegava tu dužnost! Stoga, pred gorkom konstatacijom da su glasovi koji zahtijevaju trenutačni prekid vatre i tome izmučenom području ostali neuslišani, osjećam da mi je hitna zadaća ponoviti svoj žurni poziv u tome smislu, tražeći od svih da pruže svoj djelatni doprinos izgradnji pravednog i trajnog mira. Povjeravam taj ponovni apel zagovoru Presvete Djevice.