The Holy See
back up
Search
riga

PAPIN NAGOVOR UZ MOLITVU ANĐEO GOSPODNJI

Nedjelja, 11. srpnja 2010.

(Video)

Moramo biti "bližnji" svima koji su u potrebi

 

Draga braćo i sestre!

Prije nekoliko dana – kao što vidite – napustio sam Rim zbog ljetnog boravka u Castel Gandolfu. Zahvaljujem Bogu što mi pruža ovu priliku za odmor. Dragim stanovnicima ovoga lijepog gradića, gdje se uvijek rado vraćam, upućujemo svoj srdačni pozdrav. Evanđelje ove nedjelje započinje pitanjem koje neki zakonoznanac postavlja Isusu: "Učitelju, što mi je činiti da život vječni baštinim?" (Lk 10, 25). Znajući da je dobar poznavatelj Svetoga pisma, Gospodin poziva toga čovjeka da sam dadne odgovor i ovaj ga formulira besprijekorno citirajući dvije glavne zapovijedi: ljubiti Boga svim srcem, svim umom i svom snagom svojom i ljubiti bližnjega kao sebe samoga. Tada zakonoznanac, gotovo kao da se hoće opravdati, pita Isusa: "A tko je moj bližnji?" (Lk 10, 29). Isus ovaj put odgovara čuvenom prispodobom o "dobrom Samarijancu" (usp. Lk 10,30-37), kako bi pokazao da moramo biti "bližnji" svima koji su u potrebi. Samarijanac se, naime, pobrinuo za nekog nepoznatog čovjeka kojeg su razbojnici ostavili polumrtva na cesti; dok su svećenik i levit prošli dalje, možda misleći da bi se u doticaju s krvlju, na temelju jedne zapovijedi, onečistili. Ta nas prispodoba, zato, mora navesti da promijenimo naš način shvaćanja sukladno Kristovoj logici, koja je logika ljubavi: Bog je ljubav i njemu iskazivati štovanje znači služiti braći iskrenom i velikodušnom ljubavlju.

To evanđeosko izvješće pruža "mjerilo", to jest "univerzalnu ljubav prema svakom čovjeku u potrebi kojega 'slučajno' susretnemo (usp. Lk 10,31), tko god on bio" (enc. Deus caritas est, 25). Osim toga općeg pravila postoji također specifično crkveni zahtjev: da "u Crkvi, kao obitelji, niti jedan njezin član ne smije trpjeti oskudicu" (isto). Vjernikov program, kojeg je naučio iz Isusova nauka, je "srce koje vidi" gdje postoji potreba za ljubavlju te u skladu s tim djeluje (usp. ondje, 31).

Dragi prijatelji, želim također podsjetiti da se Crkva danas spominje svetog Benedikta Nursijskog – velikog zaštitnika mojega pontifikata – oca i zakonodavca zapadnog redovništva. On, kao što prenosi sveti Grgur Veliki, "je bio čovjek sveta života… imenom i po milosti" (Dialogi, II, 1: Bibliotheca Gregorii Magni IV, Rim 2000., str. 136). "Napisao je Pravilo za monahe… zrcalo učiteljstva utkanog u njegovoj osobi: naime svetac nije nikako mogao drukčije učiti od onoga kako je živio" (ondje, II, XXXVI: cit., str. 208). Papa Pavao VI. proglasio je 24. listopada 1964. svetog Benedikta zaštitnikom Europe, priznavši mu izvanredno djelo oblikovanja europske civilizacije.

Povjerimo Djevici Mariji svoj put vjere i, na osobit način, ovo vrijeme odmora, kako naša srca ne bi nikada izgubila iz vida Božju riječ i braću u potrebi.

 

top