The Holy See
back up
Search
riga

PAPIN NAGOVOR UZ MOLITVU ANĐEO GOSPODNJI

Nedjelja, 30. siječnja 2011.

(Video)

 

Blaženstva su Božji dar

Draga braćo i sestre!

Na ovu Četvrtu nedjelju kroz godinu, Evanđelje donosi prvi veliki govor kojeg Isus upućuje narodu, na ljupkim brežuljcima oko Galilejskog jezera: "Ugledavši mnoštvo – piše sveti Matej –, uziđe na goru. I kad sjede, pristupe mu učenici. On progovori i stane ih naučavati" (Mt 5, 1-2). Isus, novi Mojsije, "zauzima mjesto za 'katedrom' gore" (Ges¨ di Nazaret, Milano 2007., str. 88). Nije riječ o nekoj novoj ideologiji, već o nauku koji dolazi odozgo i tiče se čovjekova stanja, upravo onoga kojeg je Gospodin, utjelovivši se, htio preuzet na sebe, da ga spasi. Zato, "Govor na gori je upućen čitavom svijetu, sadašnjem i budućem… i može se shvatiti i živjeti samo u nasljedovanju Isusa, u koračanju s Njim" (Ges¨ di Nazaret, Milano 2007., str. 88). Blaženstva su novi program života, koji ima za cilj da se čovjek oslobodi lažnih vrijednosti svijeta i otvori se istinskim dobrima, kako sadašnjim tako i budućim. Kada, naime, Bog tješi, taži glad za pravednošću, tare suze nevoljnih, to znači da, osim što svima na opipljiv način daje naknadu, ujedno im otvara vrata Kraljevstva nebeskog: "Blaženstva su transpozicija križa i uskrsnuća u životu učenikÔ" (isto, str. 97). Ona su odraz života Sina Božjega koji dopušta da bude progonjen, prezren sve do osude na smrt, kako bi se ljudima dalo spasenje.

Drevni pustinjak kaže: "Blaženstva su Božji dar, i moramo mnogo zahvaljivati za njih i za nagrade koje nam od njih dolaze, to jest buduće Kraljevstvo nebesko, utjeha ovdje, punina svakog dobra i milosrđa od Boga… jednom kada postanemo Kristova slika na zemlji" (Petar Damaščanski, u Filocalia, vol. 3, Torino 1985., str. 79). Evanđelje blaženstava tumači se samom poviješću Crkve, poviješću kršćanske svetosti, jer – kao što piše sveti Pavao – "slabe svijeta izabra Bog da posrami jake; i neplemenite svijeta i prezrene izabra Bog, i ono što nije, da uništi ono što jest" (1 Kor 1, 27-28). Zato se Crkva ne boji siromaštva, prezira, progona u društvu koje je često privučeno materijalnim dobrima i svjetovnom moći. Sveti Augustin nas podsjeća da "ne koristi podnositi ta zla, već podnositi ih za Isusovo ime, i to ne samo mirno, već i s radošću" (De sermone Domini in monte, I, 5,13: CCL 35, 13).
Draga braćo i sestre, zazovimo Djevicu Mariju, blaženu u pravom smislu riječi, moleći od nje snage da tražimo Gospodina (usp. Sof 2, 3) i da ga slijedimo uvijek, s radošću, na putu blaženstava.

Nakon Angelusa

Na ovu se nedjelju slavi Svjetski dan oboljelih od lepre, kojeg je 50.-ih godina prošlog stoljeća pokrenuo Raoul Follereau i kojeg je službeno priznao UN. Lepra, premda bilježi opadanje, nažalost i dalje pogađa mnoge ljude koji žive u velikoj bijedi. Svim oboljelima jamčim posebnu molitvu, koju proširujem na sve one koji im pomažu i, na razne načine, nastoje pobijediti Hansenovu bolest. Pozdravljam posebno Talijansko udruženje prijatelja Raoula Follereaua, koje navršava 50 godina djelovanja.

Idućih se dana u raznim zemljama Dalekog istoka radosno slavi, osobito u prisnom obiteljskom ozračju, Lunarna nova godina. Svim tim velikim narodima od srca želim mir i blagostanje. Danas se slavi i Međunarodni dan posredovanja za mir u Svetoj zemlji. Pridružujem se latinskom jeruzalemskom patrijarhu i kustodu Svete Zemlje i pozivu svima da mole Gospodina da ujedini duše i srca u konkretne planove za mir.

 

top